Filozofski klub

Filozofski klub je prostor za mlade koji vole da postavljaju pitanja, razmišljaju naglas i ulaze u razgovore koji nemaju brza i laka rešenja. Okupljanja su zamišljena kao otvoreni razgovori u kojima se filozofija ne uči napamet, već se živi kroz dijalog, razmenu mišljenja i zajedničko promišljanje sveta oko nas.

Na susretima se bavimo temama koje su bliske svakodnevnom iskustvu mladih – identitetom, slobodom, odgovornošću, odnosom tela i uma, moralnim dilemama, smislom, zajednicom i savremenim izazovima. Polazimo od pitanja, primera iz života, misaonih eksperimenata i filozofskih paradoksa, uz povremeno oslanjanje na klasične i savremene filozofe.

Filozofski klub ne zahteva prethodno znanje. Važno je samo biti radoznao, spreman na slušanje i otvoren za drugačija gledišta. Razgovori su vođeni, ali ne i zatvoreni – odgovori nisu konačni, a neslaganje je dobrodošlo kao deo procesa.

Svaki susret donosi novu temu, nova pitanja i nove uvide. Na ovoj stranici objavljujemo izveštaje sa svih okupljanja Filozofskog kluba.


Prvo veče Filozofskog kluba: gde počinje savest i ko smo mi uopšte?

📍 Kosančićeva 4, Požarevac | 13. 12. 2025.

Prvo veče Filozofskog kluba proteklo je u znaku velikih pitanja i još većih dilema. Okupili smo se sa željom da zajedno razmišljamo, bez potrebe da odmah pronađemo tačne odgovore. Tema susreta bila je poreklo savesti i odnos tela i duše – pitanja koja su otvorila širok prostor za razgovor i različita tumačenja.

Kroz diskusiju smo se zapitali da li duša postoji nezavisno od tela ili je ona samo proizvod njegovog funkcionisanja. Da li smo mi ono što mislimo, ono čega se sećamo ili ono što fizički jesmo? Razgovor se prirodno proširio na pitanje identiteta i ličnosti.

Koristeći misaone eksperimente o kloniranju i hipotetičku situaciju u kojoj dve osobe zamene tela, pokušali smo da odgovorimo na pitanje da li bismo u tom slučaju ostali iste osobe. Da li je identitet vezan za telo, um, sećanja – ili nešto treće što je teže definisati?

Ideje koje su mladi sami iznosili upoređivali smo sa klasičnim filozofskim primerima, među kojima se posebno izdvojio Tezejev paradoks. Tražili smo sličnosti i razlike između drevnih filozofskih problema i savremenih pitanja sa kojima se danas susrećemo.

Razgovor je tekao spontano, jedno pitanje vodilo je ka drugom, a odgovori su često ostajali otvoreni – baš onako kako i treba da bude u filozofskom klubu. Umesto zaključaka, poneli smo nova pitanja, sumnje i ideje za naredna okupljanja.

Sledeći susret zakazan je za januar, kada nastavljamo tamo gde smo stali – u zajedničkom promišljanju sveta i sebe u njemu.

Scroll to Top